Naš život prožet je emocijama – tugom, razočaranjem, anksioznošću, uzrujanošću, entuzijazmom i čak smirenošću. Osjećaji su ponekad vrlo nezgodni, ometaju naš život. Trudimo se i dajemo sve od sebe kako bismo ih ignorirali. Svi vjerujemo da su naši osjećaji važni i da zaslužuju da se njima bavimo s poštovanjem. Isto tako smatramo da su ti osjećaji nešto što nam smeta i nisu nam korisni bilo na poslu, kod kuće i posvuda.
Emocije su samo informacije kojima uvijek nešto osjećamo, najčešće i više osjećaja. Ne javljaju se kao povremeni događaj već teku u nama kao rijeka koja je mirna i obuzdana, a ponekad silovita i prelijeva se preko obale.
Naše emocije određuju naše postupke
Ako osjećamo nešto pozitivno, primjerice samopouzdanje, optimizam, zadovoljstvo, donijet ćemo jedan zaključak o tome što bismo trebali učiniti. Kada su emocije negativne kao što su anksioznost, bijes, tuga, naša odluka može biti posve drugačija čak i ako odlučujemo na osnovi istih činjenica. Veliku ulogu imaju emocije u odnosima koje imamo s drugim ljudima, našim partnerom, obitelji, kolegama, prijateljima i znancima. Odnosi su najvažniji aspekti našeg života. Imaju veliki utjecaj na naše zdravlje, kako tjelesno tako i duhovno.
Osjećamo li se radosno, otvoreno, imamo samopouzdanja, privlačimo druge ljude. Svojim porukama govorimo drugima, svojim emocijama izražavamo ono što želimo dobiti od drugih. Iskažemo li bijes možemo probuditi u drugima strah. Želimo li razumijevanje znamo koju poruku poslati kako bi dobili željeni odgovor. Emocije koje osjećamo nekada izazivaju i suprotan odgovor od onoga što očekujemo.
Da bismo postigli emocionalnu ravnotežu moramo prepoznati što osjećamo i zašto to osjećamo. Prepoznavanje osjećaja ne odnosi se samo na nas već bismo trebali prepoznati i tuđe osjećaje. Kako ne možemo čitati tuđe misli možemo se osloniti na našu intuiciju i prepoznati neke neverbalne komunikacije. Izraz lica, govor tijela i ton glasa. Većina naših emocija dolazi iz našeg uma koji ako je pod emocionalnim stresom djeluje na naše tjelesno zdravlje. Kako su emocije povezane s fiziološkim reakcijama u našem mozgu, oslobađaju hormone i druge kemijske tvari koje djeluju na naše zdravlje.
Stres dolazi iznutra, proizlazi iz našeg razmišljanja, iz načina na koji pristupamo životu. Na koji način razmišljamo o umu i kako radimo s umom. Kada opazimo da se ne možemo prisjetiti nečega, usredotočiti se na nešto ili održavati pozornost, trebamo se zapitati koja je emocija ispod površine naših misli te kako da ponovno ovladamo našim umom i koncentracijom. Počnemo li s umom raditi na drukčiji način, promijeniti svoju perspektivu o mislima i osjećajima postoji mogućnost da možemo promijeniti ne samo kako se osjećamo unutra, nego i način na koji se u životu ophodimo prema drugima.
Stres i tjeskoba prirodan su dio ljudskog života
ali kad su česti preopterećuju nas i negativno utječu na to kako se osjećamo u životu. Bježimo od tih misli i osjećaja misleći da će nam nauditi, da će nam nanijeti bol i dati nam veći osjećaj bespomoćnosti. Istraživanja su pokazala da nam meditacija i svjesno disanje može pomoći da se lakše nosimo sa stresom. Deseci pokusa u današnje vrijeme dokazuju dobrobiti meditacije i svjesnog disanja za naše emocionalno funkcioniranje. Jača se naša sposobnost usredotočenja i prisutnosti.
Istraživanja upućuju na zaključak da samo petnaest minuta ove prakse na dan može pozitivno utjecati na bolje odnose s članovima obitelji, prijateljima, našu emocionalnu kreativnost, pozornost, pamćenje, imunološku funkciju, hipertenziju, ravnotežu autonomnog živčanog sustava i na duševno stanje. Kad dišemo svjesno ne moramo sjediti u posebnom položaju joge ni primjenjivati posebnu tehniku. Važno je samo da smo uspravni bez obzira da li sjedimo ili stojimo. Svjesno disanje možemo prakticirati bilo gdje, kod kuće, na poslu pa i kada pokušavamo zaspati.
Umjesto da se neugodnih osjećaja pokušamo riješiti borbom, pokušajmo ih prihvatiti i uvažiti. To nije samo treniranje veće prisutnosti već mijenjanje odnosa prema našim iskustvima. Mijenjamo našu perspektivu što znači manje osuđivanja, manje kritičnosti prema sebi i ljudima oko sebe. Kada to učinimo, manje smo pod stresom.
Prakticiranjem meditacije i svjesnog disanja oslobađate svoje emocije, osjećate se vedrije. Upoznajete novi način razmišljanja i rada sa stresom i tjeskobom u životu.