tehnika koja uči kako lakše živjeti život i kako se lakše nositi sa svim životnim okolnostima. Terapiju autogenim treningom razvio je početkom 20. stoljeća njemački neuropsihijatar dr. Johannes H. Schultz (1884-1970). Schultz je proučavao ponašanja osoba pod hipnozom ili pred san. Na ovim zapažanjima napravio je nekoliko mentalnih vježbi. Tijekom vremena razvio je standardne vježbe autogenog treninga koje se koriste do današnjeg dana. To su bili počeci jedne izuzetno moćne metode samopomoći.
Vježbe je Schultz primijenio na svojim prijateljima, kolegama, obitelji i poznanicima. Rezultati su pokazali ogromnu moć uma i tijela koja utječe na proces samo ozdravljenja.
Izrazom “autogeni trening” (AT), Schultz definira metodu ‘autogenog’ opuštanja koje se odvija putem oblika mentalne koncentracije sa ciljem ublažavanja fizičke i psihičke napetosti. Kao što samo ime sugerira, autogeni trening je tehnika vježbanja koju osoba samostalno provodi pod vodstvom stručnjaka. Nakon što jednom usvoji vježbe, može ih samostalno prakticirati, kod kuće ili bilo gdje drugdje.
Autogeni trening uspostavlja ravnotežu između aktivnosti simpatičkog i parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava i mijenja brojne fiziološke procese i tijelu.
Prakticiranjem autogenog treninga postajete uspješniji u suočavanju sa stresnim situacijama, napetostima i tjeskobom što dovodi do većeg samopouzdanja. Redovitim vježbanjem pojačava se osjećaj smirenosti i opuštenosti, ograničava se nakupljanje napetosti u organima u tijelu i smanjuje mogućnost nastanka psihosomatskih poremećaja.
Autogeni trening nema kontraindikacije i svi mogu imati koristi od njegove primjene. Naročito koristi ljudima koji zbog različitih razloga vode stresan život, radeći brzim tempom. Stres je ozbiljan zdravstveni rizik i opasnost za dobrobit organizma. Ima niz štetnih učinaka, kao što su anksioznost, razdražljivost, glavobolje, umor i drugo. To su simptomi koje autogeni trening može spriječiti, smanjiti i eliminirati.
AT je osobito poželjan oblik terapije za osobe koje pate od anksioznosti, napadaja panike i nesanice.
Širom svijeta autogeni trening se primjenjuje i u sportu, obrazovanju, industrijskoj proizvodnji i svakodnevnom životu. Tom tehnikom se služe pisci, muzičari, umjetnici, plesači kao i djelatnici koji su izloženi stresnim situacijama poput zdravstvenih radnika, policajaca ili djelatnika u pravosuđu. U obrazovanju, sveučilišni profesori, učitelji u školama, studenti ili djeca u osnovnim školama koji su polaznici autogenog treninga pokazali su odlične rezultate u intelektualnom radu, međuljudskim odnosima i kreativnosti.
Autogeni trening je podijeljen u šest vježbi koje obuhvaćaju mišiće, krvne žile, srce, disanje, unutrašnje organe i glavu. Cilj AT je da na samu pomisao na mir i opuštenost, postignete stanje opuštenosti i mira.
