Ako ste visoko osjetljiva osoba tada vam je teško shvatiti da posjedujete zapanjujuću sposobnost.
Mnoge pojedinosti koje drugi ne primijete vi ih upijate s mnogo podražaja. Primjerice glasnu i bučnu glazbu, gužvu i vrevu s mnogo ljudi doživljavate stresno dok je to drugim ljudima prihvatljivo kao zdravo za gotovo. Smetaju vas glasne sirene, jarka svjetla, nered, neobični mirisi.
Također kada velika većina zaposlenih na kraju radnog dana umorno luta po šoping centrima ili muzejima, ali ipak i rado prihvati poziv za večernji izlazak, visoko osjetljivim osobama potkraj dana potrebna je samo samoća. Od svih događaja tijekom dana previše su uzdrmane i samo im treba vlastiti mir.
Ulazite li u neku novu prostoriju ne primjećujete samo namještaj i prisutne već imate i sposobnost da iako to i ne želite možete osjetiti ozračje koje vlada u prostoriji. Na primjer: tko je s kim prijatelj, tko se baš i ne podnosi, kakav je karakter pojedinih ljudi i slično.
Kako shvatiti svoja unutarnja iskustva, ne osjećati se ne prihvaćenim.
Najčešće ste svjesni činjenice da ne možete trpjeti koliko i drugi, a pritom zaboravljate da ste ujedno dio skupine koju često karakterizira izražena kreativnost, pronicljivost, žar i razumijevanje, to su vrline koje društvo uvelike cijeni. Sve te vaše osobine nose za sobom i druge osobine kao što su fokus na unutarnji život, opreznost i potrebu za samoćom. Zbog tih osobina oni koji ne razumiju osjetljive ljude smatraju vas plahima, sramežljivima, nedruželjubivima. Trudeći se postati kao drugi izloženi ste prekomjernom stresu te vas se na kraju etiketira kao neurotične i pune straha. Prihvatite li to dolazi do osjećaja beznađa i bezvrijednosti.
Sve ovisi o vama kako ćete vi kao visoko osjetljiva osoba sudjelovati u vanjskom svijetu ili kako ćete ga izbjegavati. Prisiljeni smo donositi odluke i postavljati prioritete, iznimno savjesni često stavljamo sebe na posljednje mjesto ili ne pronalazimo slobodno vrijeme za učenje novih vještina od drugih.
Osjetljivost se obično pogrešno poistovjećuje sa sramežljivošću.
Sramežljivost je strah da se nećemo svidjeti drugima ili da nas drugi neće prihvatiti. Sramežljivost nije trajno obilježje osobnosti. Ono samo je reakcija na određenu situaciju, odnosno ona je određeno stanje.
Kako se visoko osjetljive osobe lakše uzbuđuju, češće postaju žrtve takva obrasca ponašanja, a to ne znači da ste po naravi sramežljivi, nego samo osjetljivi. Ako se drugi prema vama odnose kao da ste sramežljivi i u strahu, teško će moći shvatiti, da ste jednostavno odlučili biti sami. Zapravo nije točno da drugi ne prihvaćaju vas, nego vi ne prihvaćate njih.
Za sramežljive osobe se može smatrati da su diskretni, suzdržani, pažljivi, osjetljivi i stječe se dojam da su sramežljive u negativnom smislu, odnosno da su anksiozne, uplašene, plahe. Oni koji dobro poznaju te osobe, primjerice supružnik, obitelj, znaju i pozitivne izraze za njih. Izraz „sramežljiv“ krije mnoge društvene predrasude. U većini slučajeva visoko osjetljivih osoba obično je socijalno „introvertirano“, što ne znači da ne vole ljude, već radije imaju nekoliko bliskih veza nego velik krug prijatelja i najčešće ne uživaju u velikim zabavama ili velikom društvu.
Introverti su društvena bića ali jednostavno im je važnija kvaliteta od kvantitete.
Ekstrovertirane osobe su također visoko osjetljive ali u manjem broju. Kao ekstrovert, imate velik krug prijatelja, skloni ste uživati u skupini i nepoznatom društvu. Možda ste odrasli u velikoj obitelji ili u nekom velikom sigurnom gradskom kvartu, pa vam mnogo ljudi daje osjećaj sigurnosti.
Ekstrovertirane osobe nisu visoko osjetljive već se bolje opuštaju u društvu.
Biti introvertiran znači biti okrenut prema sebi, odnosno prema svojemu „ja“ a ne prema van. Štitimo i cijenimo svoj unutarnji svijet, ali ne smijemo zaboraviti da smo društveno biće i da ne možemo pobjeći od potrebe da se povezujemo s drugima. Ponekad doista trebamo uživati u vanjskom svijetu, takav kakav jest, i veseliti se kad nam ekstrovertirane osobe uskoče u pomoć jer ipak znaju kako pobuditi osjećaj povezanosti s potpunim neznancima.
Izvor:
Snaga osjetljivosti – Elaine N. Aron